Šta biva kada,
superžena Horny Dyke sretne depresivnu mačku Zorku, zlokobni gavrani prijete gumenoj patkici, skitnica Mita Kombajn pomno sluša Momirkine partizanske priče, a superjunaka Lavandermena muče noćne more?
To je onda,
comiXconnection – strip, bandă desenată, strip, képregény, стрип
Koliko su raznoliki nazivi za medij stripa, toliko su različiti i njegovi prikazi u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji, Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Historija nastanka stripa neposredno odražava pojedine političke okolnosti i otvorenost društva spram ovog oblika umjetničkog izražavanja i komunikacije. Tako od zemlje do zemlje varira granica između tzv. mainstream (još poznatog kao industrijski ili indikalizirani) i alternativnog stripa. comiXconnection predstavlja nezavisni strip iz šest zemalja u najširem smislu te riječi i skreće pažnju na različitosti i moguće veze.
U centru pažnje nisu samo umjetnici i njihova aktuelna djela. Svestrana umreženost koju sami grade i koja ih okružuje, podjednako je važna. Pojedini autori stripa osnivaju udruženja, klubove ili grupe, sarađuju i objavljuju fanzine i magazine. Sadržajem, formom i stilom, njihov rad svjesno ne podliježe normama tržišta koje komercijalni mainstream stripovi prate. Svoje priče pripovijedaju i oblikuju rasterećeni od pritiska prodaje. Njihovi stripovi privlače posebnu vrstu publike, koja se ne pridobija uobičajenim tržišnim strategijama.
Kako to onda nezavisan strip nalazi svoje čitaoce? U tome pomaže mreža angažiranih i motiviranih ljudi iz udruženja, izdavačkih kuća i knjižara, aktivnih na različitim nivoima u zemlji i inostranstvu. Organiziraju festivale, izložbe, radionice i pridobijaju izdavače i sponzore, čime osiguravaju širu spoznaju, obostrani kontakt i razmjenu i učvršćuju niti ovog šarenog pletiva.
Za mentalnu mapu pojedinih mreža ipak je tipična, najčešće jednostrana orijentacija po principu: „licem ka zapadu, a leđima ka ostalima“. Neposredne komšije često su izvan vidokruga. Upravo na ovu činjenicu projekat comiXconnection i skreće pažnju u ovim zemljama. Projekat upućuje na već postojeće i eventualne buduće veze mimo historijsko-političkih, jezičkih i mentalnih granica.
„Jedan strip rijetko dolazi sâm!“ Ovo se odnosi i na srodne umjetničke forme kao što su ilustracija, grafički dizajn, animacija, umjetnost ulice, grafiti, muzika i performans. Različite promjene perspektive i širenje vidika, kao rezultat ovakvog sinopsisa, vode – nadajmo se – ka sinergiji i umrežavanju, do podizanja svijesti i naposljetku do povećanja vrednovanja ove vrste stripa. Nesaglediv obim mogućnosti koje strip nudi, upućuje na brojne oblasti u kojima bi strip, kao inovativan oblik komunikacije, mogao da se koristi u budućnosti.